AKTUELNI BROJ GLASNIKABroj 4/2023
Ustavnopravna zaštita životne sredine
Autor:
Prof. dr Milan Škulić
Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu
SAŽETAK: U radu se objašnjava značaj ustavnopravne zaštite životne sredine. U kontekstu ustavnopravne zaštite životne sredine analizira se i opšti ratio legis krivičnopravne reakcije na zagađenje životne sredine, koja je, kao i inače, utemeljena na opštim ustavnopravnim odredbama. U radu se definišu osnovni elementi prava zaštite životne sredine kako u nacionalnim pravnim okvirima, tako i sa stanovišta dejstva relevantnih međunarodnopravnih izvora, koji se u skladu sa ustavnopravnim pravilima primenjuju, odnosno mogu se primeniti i u nacionalnom pravnom sistemu, bilo putem tzv. implementacionih mehanizama, bilo nekada i neposredno. Posebno se u radu objašnjava uloga Ustavnog suda u zaštiti životne sredine, što se ilustruje i primerima relevantnih odluka tog suda, kako u sferi normativne kontrole ustavnosti i zakonitosti, tako i u postupcima iniciranih podnesenim ustavnim žalbama.
Ključne reči: Ustav, životna sredina, ustavno pravo, ustavnopravna zaštita, krivičnopravna zaštita
AKTUELNI BROJ GLASNIKABroj 4/2023
Viktimološka analiza rizika od viktimizacije kod klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini
Autori:
Akademik Miodrag N. Simović
Univerzitet u Bihaću
Dr Marina M. Simović
Panevropski Univerzitet „Apeiron” Banja Luka, Pravni fakultet
SAŽETAK: Ideja da svako ljudsko biće ima pravo na čisto i zdravo okruženje je zaokupila maštu ljudi širom svijeta. Da li je to slučaj sa ekološkim ljudskim pravima? Povelja Ujedinjenih nacija (1945), Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) i blizanački pakti o ljudskim pravima – Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (ICCPR) i Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR) (oba usvojena 1966. i stupila na snagu 1977. godine ) uopšte ne spominju da li biti čovjek uključuje takvo pravo. Socioekonomska i kulturna prava uključuju prava na dostojanstvo , obrazovanje, zdravlje, hranu, vodu, bolovanje, porodično odsustvo i zaposlenje, dok je pravo na zdravu životnu sredinu granica između ovog i nekih drugih prava. Pokušavajući da odgovore na navedeno pitanje, autori u radu najprije analiziraju značenje prava na zaštitu životne sredine. Posebno se razmatraju rezultati Evropske klimatske konferencije o naučnom doprinosu transformaciji klimatskih promjena na evropskom kontinentu održane 15. i 16. maja 2023. u Varšavi. Uz to, prezentiraju se klimatske promjene i viktimizacija građana , kao i rizici od viktimizacije kod ovih promjena. U nastavku rada posebna pozornost usmjerena je na problematiku odnosa Bosne i Hercegovine i Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora. U svrhu postizanja adekvatnog nivoa normiranosti i uređenja, predlažu se hitne mjere prevencije viktimizacije kod klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini kako bi se osiguralo pravo svih građana da žive u sigurnom, čistom, zdravom i održivom okruženju.
Ključne reči: klimatske promjene, Bosna i Hercegovina, viktimizacija, životna sredina, voda
AKTUELNI BROJ GLASNIKABroj 4/2023
Osvrt na ekocentrični model zaštite okoliša u Hrvatskom kaznenom pravu. Deset godina nakon pristupanja EU
Autor:
Prof. dr. sc. Igor Vuletić
Sveučilištе Josipa Jurja Štrosmajera u Osijeku
SAŽETAK: U radu se raspravlja problematika kaznenopravne zaštite okoliša, što predstavlja jedan od aktualnih problema suvremenog kaznenog prava. Stupanjem na snagu novog kaznenog materijalnog zakonodavstva 2013. godine, hrvatski zakonodavac je implementirao tzv. ekocentrični model kaznenopravne zaštite okoliša, prihvaćajući u potpunosti europske i međunarodne standarde. Nešto više od deset godina nakon toga, u pogledu određenih djela oblikovala se sudska praksa. Ipak, za većinu djela iz ove glave primijećeno je da je gotovo u potpunosti izostala njihova praktična primjenjivost. Autor analizira obilježja onih kaznenih djela za koje postoji dostupna praksa, prikazuje odabrane praktične primjere, ukazuje na stajališta drugih autora i iznosi vlastita zapažanja o uspješnosti i iskustvima primjene hrvatskog zakonodavnog modela.
Ključne reči: okoliš, odgovornost, krivnja, pokušaj, kazna, namjera, nehaj, pravne osobe, kaznena prijava
AKTUELNI BROJ GLASNIKABroj 4/2023
Specijalizacija nosilaca pravosudnih funkcija i svest građana kao instrumenti suprotstavljanja ekološkim kaznenim delima
Autor:
Dr Ivana Miljuš
Pravni fakultet u Beogradu
SAŽETAK: Specijalizacija, sadržajne obuke i kontinuirano usavršavanje javnih tužilaca i sudija u domenu ekoloških delikata, zajednički edukativni programi za pravosudne organe, policijske službenike i inspektore, povećanje materijalnih i personalnih resursa, a naročito u okviru inspekcija, nužan je zahtev za unapređenje otkrivanja, razjašnjavanja , dokazivanja i sprečavanja ekoloških kaznenih dela. Autorka u radu najpre razmatra značaj specijalizacije nosilaca pravosudnih funkcija, javnih tužilaca i sudija, za ekološka kaznena dela. Jedan od aktuelnih prioriteta Evropske unije je borba protiv ekološkog kriminaliteta, posebno pojedinih njegovih vidova. Specijalizacija nosilaca pravosudnih funkcija , a naročito javnih tužilaca u pojedinim zemljama je norma. Značajna prepreka za prevenciju, otkrivanje i suzbijanje ekoloških kaznenih dela je nedovoljna svest građana/javnosti o posledicama ekoloških kaznenih dela odnosno šteti koju prouzrokuju, njihovim žrtvama, „profitabilnosti“ i razmerama. Brojni međunarodnopravni dokumenti naglašavaju imperativ unapređenja javne svesti o ekološkim kaznenim delima. Autorka jačanje svesti građana dovodi u vezu sa pravom „pripadnika javnosti“ na pristup pravosuđu i ulogom „zainteresovane javnosti“ u krivičnom postupku, pre svega kao podnosilaca krivičnih prijava, često u okvirima udruženja građana, i u vezi sa učestvovanjem u krivičnim postupcima za ova krivična dela.
Ključne reči: ekološka kaznena dela, specijalizacija javnih tužilaca, specijalizacija sudija, podnosioci krivičnih prijava , „zainteresovana javnost“
AKTUELNI BROJ GLASNIKABroj 4/2023
Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i pravo na zdravu životnu sredinu
Autor:
Dr Jelena Kostić
Institut za uporedno pravo, Beograd
SAŽETAK: Pravo na zdravu životnu sredinu ne spominje se izričito u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine. Navedeno pravo je novijeg datuma i svrstava se u prava treće generacije ljudskih prava. U završnoj Deklaraciji konferencije Ujedinjenih nacija o ljudskoj okolini održanoj u Stokholmu 1972. godine, prvi put se spominje osnovno pravo čoveka na slobodu, jednakost i adekvatne uslove života u sredini koja mu dopušta život u dostojanstvu i dobrobiti. Iako se u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda ne spominje pravo na zdravu životnu sredinu, njemu se ipak pridaje značaj kroz presude Evropskog suda za ljudska prava, a u čijoj nadležnosti je razmatranje povreda navedene konvencije. Zaštita tog prava se dovodi u vezu sa drugim pravima koja garantuje Konvencija, kao što su npr. pravo na život, pravo na privatan i porodičan život i dr. Cilj istraživanja u ovom radu je ukazivanje na značaj uspostavljanja garancije prava na zdravu životnu sredinu, kao i sve veći značaj njegove zaštite kao preduslov za uživanje nekih drugih osnovnih ljudskih prava. U radu se koristi metod analize sadržaja. Osim analize nacrta Protokola uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, analiziramo i sadržaj presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Ključne reči: Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava, pravo na zdravu životnu sredinu, pravo na život, unapređenje zaštite
AKTUELNI BROJ GLASNIKABroj 4/2023
Efikasnost prekršajnopravne zaštite životne sredine u Beogradu od 2017. do 2022. godine
Autori:
Aleksandar Stevanović
Institut za kriminološka i sociološka istraživanja Beograd
Dr Vera Stanković
Institut za kriminološka i sociološka istraživanja Beograd
SAŽETAK: Autori nastoje da predstave prekršajnopravni mehanizam zaštite životne sredine u Beogradu za period od 2017. do 2022. godine, analizirajući u osnovnim crtama nje- govu efikasnost. Petogodišnji period koji ovaj rad obuhvata, određen je kao period u kojem se mogu prepoznati i pratiti određene tendencije kako u odnosu na strukturu zabranjenih ponašanja koja su uperena protiv životne sredine, tako i u pogledu aktivnosti koje, kao vid formalne reakcije, preduzimaju nadležni upravni organi i prekršajni sudovi. U radu se polazi od pojma životne sredine definisanog u Zakonu o zaštiti životne sredine1 (dalje: ZZŽS). U radu su analizirana ona prekršajna dela čijim izvršenjem se menjaju i/ili mogu promeniti stanja i uslovi u životnoj sredini. Efikasnost prekršajnopravne zaštite analizirana je u tri pravca. Najpre je razmotren obim propisanih dela. Sa druge strane, posmatran je i potpuni izostanak propisivanja određenih radnji usmerenih protiv životne sredine, kao prekršaja. Dalje je razmotren kvalitet samih prekršajnih odredbi, a naročito u pogledu njihove dovoljne određenosti u cilju nesmetane primene od strane upravnih i sudskih organa. Najzad , pažnja je posvećena ishodima prekršajnih postupaka u odnosu na dela koja su uperena protiv životne sredine. Nastojeći da doprinesu daljem razbijanju mita o „ekološkim deliktima“ kao delima bez žrtve , autori navode i objašnjavaju dejstvo konkretnih posledica najučestalijih prekršajnih dela kako na životnu sredinu, tako i na život i zdravlje čoveka.
Ključne reči: prekršaji, životna sredina, pravna zašti- ta , štetne posledice
AKTUELNI BROJ GLASNIKABroj 4/2023
Odluka skupštine o podnošenju tužbe (pokretanju spora) za isključenje člana društva s ograničenom odgovornošću
Autor:
Dr Vladimir Marjanski
Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu
SAŽETAK: Isključenje člana iz društva s ograničenom odgovornošću je jedan od osnova za prestanak članskog odnosa u višečlanim društvima s ograničenom odgovornošću. Zakon o privrednim društvima razlikuje dva postupka isključenja člana iz društva s ograničenom odgovornošću: 1) isključenje člana odlukom skupštine (tzv. vansudsko isključenje) i 2) isključenje člana odlukom suda, u zavisnosti od razloga zbog kojih se isključenje vrši. Odluka skupštine o podnošenju tužbe (pokretanju spora) za isključenje člana iz društva je u srpskom pravu osnovni preduslov za vođenje spora za isključenje člana kada se u svojstvu tužioca javlja društvo. Iako ova odluka predstavlja samo inicijalni akt kojim se stvara ovlašćenje za podnošenje tužbe za isključenje člana iz društva, njenom detaljnom analizom otvara se niz značajnih pitanja. U vezi sa odlukom skupštine o podnošenju tužbe (pokretanju spora) za isključenje člana iz društva u radu je analizirano nekoliko najznačajnijih pitanja: pitanje pravnog karaktera te odluke i njene veze sa sadržinom tužbe za isključenje člana, pitanja u vezi sa postupkom donošenja ove odluke (pitanje nadležnosti, kvoruma, većine za donošenje odluke, lica sa pravom glasa povodom donošenja te odluke, pitanje ko može inicirati donošenje predmetne odluke), kao i pitanje njene sadržine.
Ključne reči: isključenje člana, odluka skupštine o podnošenju tužbe za isključenje, tužba za isključenje člana iz društva, društvo s ograničenom odgovornošću
Vaše radove možete slati putem
Vaše radove možete slati putem
Broj 3/2023
Zaštita individualnih i kolektivnih prava zaposlenih u slučaju promene poslodavca
Autor:
Tijana R. Kovačević
Univerzitet u Beogradu
SAŽETAK: U radu se detaljno analizira na koji način se obezbeđuje zaštita individualnih i kolektivnih prava zaposlenih u slučaju promene poslodavca. S tim u vezi, zaštitita zaposlenih se obezbeđuje putem pravila o automatskom prenosu ugovora o radu sa „starog“ na „novog“ poslodavca uz zadržavanje istih uslova rada. Otuda položaj zaposlenih ostaje nepromenjen, bez obzira na izmene u aktivnostima koje vrši poslodavac i odluke o prenosu preduzeća. U tom smislu se garantija očuvanja zaposlenja javlja kao protivteža upravljačkoj vlasti poslodavca i slobodi preduzetništva. Sadržina načela sigurnosti zaposlenja se ogleda u zabrani iniciranja otkaza od strane poslodavca kao posledica strukturne promene. Sledstveno tome, poslodavac sledbenik stupa u prava i obaveze poslodavca prethodnika uz očuvanje pravnog statusa, čime se štite zaposleni koji su pogođeni prenosom. Osim toga, pravni kontinuitet se ne prekida ni kada je reč o pravima i obavezama na- stalim iz kolektivnog ugovora o radu koji nastavlja da proizvodi pravno dejstvo kod poslodavca sukcesora.
Ključne reči: promena poslodavca, prenos preduzeća, ugovor o radu
Broj 3/2023
Rad van prostorija poslodavca. Pravni režim i izazovi organizacije u toku i nakon pandemije Covid-a 19
Autor:
Andrijana Ristić
Univerzitet u Beogradu
SAŽETAK: Izbijanje epidemije Covid-a 19 dovelo je do neočekivanog porasta značaja rada van prostorija poslodavca u svetskim okvirima. Kako je do tada ovaj način organizacije rada uživao skromnu zastupljenost, usled opreznog stava poslodavaca i zaposlenih prema njemu, tako ni uređenju ovog pitanja nije bila posvećena adekvatna pažnja, kako na unutrašnjem, tako i na međunarodnom nivou. U ovom radu autorka će pokušati da odgovori na pitanje da li su stavovi zaposlenih i poslodavaca prema ovom načinu organizacije rada doživeli promenu nakon nastupanja vanrednih epidemioloških okolnosti , te da li će usled toga njegova zastupljenost u budućnosti biti značajnija. Pored toga, autorka će pokušati da utvrdi da li je rad van prostorija poslodavca na adekvatan način uređen u Republici Srbiji , kao i da li je i koja pitanja neophodno potpunije urediti u svetlu njegovog povećanog značaja. U cilju dobijanja odgovora na navedena pitanja, autorka je sprovela anketu sa zaposlenima koji su u našoj zemlji, usled uvođenja vanrednog stanja, počeli da obavljaju rad van prostorija poslodavca. Navedeni rezultati biće cenjeni u svetlu rezultata sprovedenih anketa na nivou Evropske unije, a pitanje uređenosti ovog načina organizacije rada posmatraćemo kroz analizu zakonskih i podzakonskih akata koji uređuju ovo pitanje u Republici Srbiji.
Ključne reči: rad van prostorija poslodavca, Covid 19, mesto rada , rad od kuće, rad na daljinu
Broj 3/2023
Odnos disciplinskog i otkaznog postupka u radnom pravu Republike Srbije
Autor:
Milica Midžović
Univerzitet u Prištini
SAŽETAK: U radnom pravu Republike Srbije, u opštem režimu radnog odnosa, institut disciplinske odgovornosti uređen je u okviru instituta prestanka radnog odnosa, tj. zakonskim odredbama o otkazu ugovora o radu zbog povrede radne obaveze i nepoštovanja radne discipline. Međutim, utvrđivanje odgovornosti zaposlenih za najozbiljnije povrede radnih obaveza i nepoštovanje radne discipline u postupku davanja otkaza ugovora o radu ne može biti zadovoljavajuće rešenje. Pre svega stoga što merodavni propisi ne uređuju, čak ni na nivou načela, disciplinski postupak već se u otkaznom postupku utvrđuje odgovornost za povrede radne obaveze i ne- poštovanje radne discipline i izriče disciplinska mera. S obzirom na to da su mehanizmi koji ograničavaju zloupotrebe poslodavčevih disciplinskih ovlašćenja znatno oslabljeni, autorka u radu ukazuje na neophodnost preispitivanja koncepcije disciplinske odgovornosti i disciplinskog postupka. Iako disciplinski i otkazni postupak imaju izvesne sličnosti, to su dva različita radnopravna instituta sa drugačijim ciljevima. Primenom normativnopravnog i uporednopravnog metoda, analiziranjem rezultata dobijenih putem empirij- skog istraživanja i sudske prakse, autorka će u radu izložiti uočene probleme vezane za trenutno regulisanje navedenih in- stituta i predložiti moguća rešenja de lege ferenda.
Ključne reči: povreda radne obaveze, nepoštovanje radne discipline, disciplinska odgovornost, disciplinski postupak, otkazni postupak
Broj 3/2023
Značaj principa jednakog tretmana muškaraca i žena u pravu Evropske unije
Autor:
Jovana Rajić Ćalić
Institut za uporedno pravo u Beogradu
SAŽETAK: Pitanje jednakog tretmana muškaraca i žena predstavlja nepresušnu temu za istraživanje, a kako je problem diskriminacije po osnovu pola usko povezan sa uspostavljanjem jednakog tretmana, to u istraživanje ove teme treba krenuti sa nadnacionalnog nivoa , kakav je sistem prava u Evropskoj uniji. Nastanak i razvoj principa jednakog tretmana u okviru zajednice evropskih država tekao je postepeno, uz ostavljanje prostora za dodatna usavršavanja. Normativni okvir koji je postavljen, ipak, nije bio praćen i praktičnim promenama u pružanju jednakih šansi ženama prilikom zapošljavanja i na radu, te se naučnici i dalje bave fenomenom platnog jaza, segregacijom poslova, staklenog plafona i problemom usklađivanja porodičnog i profesionalnog života, kao posledicom nejednakog položaja muškaraca i žena u društvu. U radu su proučeni nastanak i razvoj principa jednakog tretmana u okviru Evropske unije, uz početnu hipotezu da ni sadašnji normativni okvir nije u stanju da predupredi posledice diskriminacije po osnovu pola koje postoje u praksi.
Ključne reči: jednak tretman, rodna ravnopravnost, pravo Evropske unije, zabrana diskriminacije
Broj 3/2023
Materijalno krivično pravo Medicrime konvencije i krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine. Odnos sklada i nesklada
Autor:
Filip Novaković
Institut ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine
SAŽETAK: Trgovina krivotvorenim medicinskim proizvodima rastuća je globalna kriminalna industrija (naročito u domenu organizovanog kriminaliteta), koja predstavlja veliku prijetnju fizičkim licima, odnosno pacijentima, ali i zdravstvenim sistemima. Cirkulacija i prodaja krivotvorenih medicinskih proizvoda vrši se neregulisanim kanalima (pokraj ceste, na tržnici, putem interneta, pa čak i u barovima, noćnim klubovima i pekarama). Konvencija Vijeća Evrope o krivotvorenju medicinskih proizvoda i sličnim kažnjivim djelima, koja uključuju prijetnje javnom zdravlju, predstavlja prvi međunarodni ugovor takve vrste, odnosno međunarodni instrument koji uspostavlja pravni okvir za borbu protiv proizvodnje i trgovine krivotvorenim medicinskim proizvodima i protiv ovog kriminalnog, crnog tržišta. Njime se predviđa kriminalizacija određenih djela, predviđaju posebne odredbe vezane za krivični postupak, štite prava žrtava krivičnih djela i unapređuje nacionalna i međunarodna saradnja u krivičnim stvarima.
Ključne reči: krivotvoreni medicinski proizvodi, transnacionalni kriminalitet, zabrana diskriminacije, odgovornost pravnih lica, Vijeće Evrope
Broj 3/2023
Upravna , institucionalna i politička kontrola budžeta. Teorijski aspekt uz kratak osvrt na neka pozitivnopravna rešenja Republike Srbije
Autor:
Stefan Milić
Pravni fakultet Univerziteta u Nišu
SAŽETAK: Savremena država ima značajnu ulogu u obezbeđivanju opštih dobara kako bi njihovo korišćenje omogućila svim svojim stanovnicima. Država mora da obezbedi određene prihode kako bi mogla da obavlja tu funkciju. Institucija koja najbolje oslikava na koji način država privređuje i kako usmerava svoje prihode jeste budžet. Imajući u vidu da se u budžetu detaljno prikazuju finansijski planovi za određeni naredni period, vrlo je značajna procedura donošenja i kontrole budžeta. Da bi se obezbedilo da se prihodi koje država finansijski privređuje usmere na način kako bi građani imali najviše koriste, mora postojati efikasan mehanizam kontrole donošenja i sprovođenja budžeta. Kontrolu budžeta mogu vršiti organi uprave , nezavisni organi i parlament kao telo koje usvaja budžet i završni račun budžeta. Tako će predmet analize ovog rada biti upravna , institucionalna i politička kontrola budžeta. Kod ove tri vrste kontrole autor će se ukratko osvrnuti i na neka pozitivnopravna rešenja Srbije. Upravna kontrola je zasnovana na hijerarhijskom principu , institucionalnu vrše nezavisne revizorske institucije, dok političku vrši parlament kao najviše predstavničko telo.
Ključne reči: budžet, kontrola budžeta, parlament, upravna kontrola budžeta, državna revizorska institucija
Broj 3/2023
Kriterijumi za procenu najboljeg interesa deteta u postupcima za zaštitu prava deteta
Autor:
Ljubica Mihajlović
Osnovni sud u Nišu, Pravni fakultet u Nišu